Saturday, October 18, 2025

Basabwe kwigira kuri Kolping, bakarwanya ubukene n’ubutindi

Abanyamuryango ba Rwanda Kolping Society, basabwe kurwanya ubukene n’ubutindi, guharanira ubumenyi, gusenga ndetse no gukora, nka Kloping. Byose bakabikora ku buntu bw'Imana no ku nyungu z'abayo.

Ibi byagarutsweho kuri uyu wa 18 Ukwakira 2025, mu rugendo nyobokamana, abanyamuryango basaga 3250 baturutse mu madiyosezi yose yo mu Rwanda, bakoreye muri Diyosezi Gatolika ya Kibungo. Ni urugendo rwari rugamije gusabira umupadiri w’umudage, Umuhire Adolph KOLPING, washinze uyu muryango ngo azashyirwe mu rwego rw'abatagatifu, igikorwa cyakozwe uyu munsi n’abanyamauryango ba Kolping ku isi yose.

Mu gitambo cyayobowe na padiri Festus NZEYIMANA, Omoniye w’uyu muryango mu Rwanda, ashingiye kandi ku ntego z’uyu muryango nk’uko zibumbiye mu magambo atatu: Senga, Iga na Kora ari nazo nkingi z'ubuzima bwa Kolping. Yasabye abanyamuryango ba Kolping gufasha abakristu gukunda ubumenyi kuko butanga icyubahiro no kwigira.

Yagize ati: “Bavandimwe, umuhire Adolph Kolping tuzirikana kandi dushima, yashishikarizaga urubyiruko kwiga n'abandi guhora bihugura. Kuko ubumenyi butanga ikerekezo, bugatanga icyubahiro ndetse no kwigira. Abanyamuryango ba Kolping tugomba gutekereza uko twafasha urubyiruko rwacu ndetse n'abandi kwiga, gukunda ubumenyi, kwiyungura ubumenyi haba mu by'iyobokamana no mu buzima busanzwe burangwa n'ibikorwa byo kwiteza imbere.”

Yibukije abakristu ko isengesho rigomba kujyana n’ubumenyi ndetse n’ibikorwa, bityo umukristu, ashobore guhindura isi amurikiwe n’ukwemera, afatanye na Yezu gukiza isi. Padiri NZEYIMANA ati: “Bavandimwe, isengesho ni ngombwa mu buzima, ubumenyi nabwo burakwiye ariko nabyo bikenera indi nkingi ya gatatu ijyanye n'ibikorwa. Kora Imana iguhere umugisha mu byo ukora. Kolping yashinze imiryango y'abakozi, ibigisha gukorera hamwe no kurwanya icyasubiza umuntu inyuma cyose. Bavandimwe, natwe ntituzemere kurebera, dufatanye na Yezu gukiza isi, turwanye ubukene, ubutindi, turwanye icyasubiza umuntu inyuma cyose muri iki gihe. Dukore, dukoreshe ubumenyi. Niduherekezwe n'ukwemera kwacu maze duhindure iyi si yacu.”

Padiri Festus NZEYIMANA yibukije abakristu ko umuryango wa Kopling ugomba guharanira ko urubyiruko rugira icyerekezo n’ubuzima bufite intego, n’abatera ikirenge mu cya Padiri Kopling bakabaho ubuzima bushingiye ku isengesho. 

Yagize ati: “Uyu muryango padiri Adolph Kolping yatangije, ugomba guhagurukira gufasha imiryango kuba intangarugero, ugomba gufasha urubyiruko kugira ikerekezo no kugira ubuzima bufite intego no gushyira mu bikorwa inyigisho za Kiliziya zishingiye ku butabera, ndetse no kubaha umuntu. Bavandimwe, ndagira ngo ngaruke ku ntego y'umuryango wacu.”

Akomeza agira ati: “Izo ntego turazibuka twese kuko zibumbiye mu magambo atatu: Senga, Iga na Kora. Navuga ngo ni inkingi z'ubuzima bwa Kolping. Kolping yari umusaseridoti w'umutima urangwa n'isengesho, yari azi ko nta bikorwa bitunganye bishobora kubaho bidashingiye ku isengesho. Abagera rero ikirenge mu ke, tugomba kuba abantu bafite ubuzima bushingiye ku isengesho. Tugakorera Imana n'abayo ariko tutibagiwe ko byose bitangirira ku Mana.”

Uru rugendo nyobokamana rwakorwe muri Diyosezi ya Kibungo, rwabimburiwe n’umuhango wo guca mu muryango w’impuhwe. Abanyamuryango bahawe kandi inyigisho kuri indulugensiya, yatanzwe na padiri Gerard Maniragaba, padiri mukuru wa Paruwasi katederali ya Kibungo, 



bagira n’umwanya wo gushengerera Yezu Kristu uri mu Isakaramentu ry'Ukaristiya.

Padiri Kolping yavutse ku wa 08 ukuboza 1813, yitaba Imana ku wa 04 Ukuboza 1865. Yashyizwe mu rwego rw’abahire mu Ukwakira 1991 na Papa mutagatifu Yohani Pawulo II. 

Umuryango washinzwe na Padiri Adolph KOLPING, watangiye witwa ishyirahamwe ry’abanyamwuga “Journey Men’s Association”, amaze kwitaba Imana, uhinduka umuryango mpuzamahanga wa KOLPING “International Kolping Society”. 

Uyu muryango ufite ubutumwa bwo gufasha abantu gutera imbere kuri roho no ku mubiri, no kubashishikariza gutunganya umuhamagaro wo gukomeza isi no kuyigira nziza. Mu Rwanda umuryango wa Kolping wahageze ku wa 19 ukuboza 1999.

Saturday, October 11, 2025

Igitekerezo: Umusaseridoti watsinzwe ni we musaseridoti watsinze

Padiri wo mu gihugu gito yagiye ku rusengero afite ishyaka n’umwete wo gusoma indi Misa y’umugoroba. Ariko igihe cyarageze abantu bo mu gihugu ntibahagera. Nyuma y’iminota 15 ategereje, hinjiye abana batatu, nyuma y’iminota 20 hinjira abajene babiri. Nuko afata icyemezo cyo gutangirana n’abo batanu bari bahari. 

Mu gihe Padiri yigishaga kandi asobanura Ivanjili, haje umugabo n'umugore bicara ku ntebe z'inyuma, nyuma haje n'undi mugabo usa n’uwanduye, afite umugozi mu ntoki. Nubwo yari afite agahinda n’akababaro ko kubona abantu bake, Padiri yasomye Misa afite urukundo rwinshi kandi yigisha afite umwete.

Asoje, mu rugendo rujya iwe, yagabweho igitero n’abajura babiri baramukubita bikomeye, bamwambura isakoshi irimo Bibiliya n’ibindi bintu by’agaciro. Ageze ku nzu y’abasaserdoti, ari kwiyitaho no kuvura ibikomere, yavuze ati:“Iyu niwo munsi mubi kurusha indi mu buzima bwanjye, umunsi w’itsindwa ry’ubusaseridoti bwanjye, n’umunsi w’akazi kanjye katagize icyo kamara; ariko... byose nabikoze hamwe n’Imana kandi kubera Yo.” 

Hashize imyaka itanu, Padiri yafashe icyemezo cyo gusangiza iyi nkuru abakirisitu be mu rusengero. Ariko amaze kuyirangiza, umugabo n’umugore b’ingenzi muri paruwasi barahaguruka baramubwira bati: “Padiri, ya couple wavuze cyicaye inyuma mu rusengero, ni twe. Icyo gihe twari hafi yo gutandukana kubera ibibazo byinshi mu rugo. Iryo joro twari twafashe icyemezo cyo gusinya gatanya, ariko tubanza kuza mu rusengero kugira ngo dukureho impeta z’ubukwe maze buri wese akomeze inzira ye. Ariko nyuma yo kumva inyigisho yawe y’uwo mugoroba, twahinduye imitima, duhitamo kudatandukana. Ubu turi hano, dufite urugo rwiza n’umuryango wongeye kubakwa.” 

Mu gihe bari bavuga ibyo, undi mugabo ukize cyane, ufasha cyane kiliziya, yasabye ijambo aravuga ati: “Padiri, ni njye mugabo wari waje usa n’uwanduye, mfite umugozi mu ntoki. Icyo gihe nari hafi yo gusenya ubuzima bwanjye. Nari narabaswe n’ibiyobyabwenge, umugore n’abana barantaye kubera urugomo rwanjye. Iryo joro nagerageje kwiyahura ariko umugozi waracitse. Nuko njya kugura undi, ariko mu nzira mbona urusengero rufunguye, ndinjira nubwo nari mubi kandi mfite umugozi mu ntoki. Iryo joro inyigisho yawe yansunitse umutima, ntahana icyifuzo cyo kongera kubaho. Ubu ndi mu buzima bushya, narakize ibiyobyabwenge, umuryango wanjye waragarutse kandi ubu ndi umucuruzi ukomeye cyane mu mujyi.” 

Icyo gihe, diyakoni ahamagara ava ku muryango wa Sakristiya aravuga ati: “Padiri, ndi umwe mu bajura baguteye icyo gihe. Uwo twari kumwe yarapfuye iryo joro ubwo twari mu bindi byaha. Mu isakoshi yawe harimo Bibiliya. Nayisomaga buri gitondo. Nyuma yo kuyisoma kenshi, umutima wanjye warahindutse, mpitamo gukorera Imana muri iyi kiliziya.” Padiri yararize cyane, arira hamwe n’abakirisitu bose bari aho. Nyamara uwo munsi yibwiraga ko ari umunsi w’itsindwa, nyamara wari umunsi w’agakiza n’intsinzi ku bandi. 

 ICYO TWAKURA MURI IYI NKURU 

Kora inshingano zawe, wiyemeje n’umutima wose, nubwo abantu baba ari bake. Tanga ibyiza byose uko ushoboye, kuko buri munsi ushobora kuba igikoresho cyiza mu buzima bw’umuntu. No mu minsi mibi cyane, ushobora kuba umugisha ku bandi. Imana ishobora gukoresha “ibyago” by’ubuzima kugira ngo ikore ibitangaza bikomeye.

Wednesday, October 8, 2025

Rwanda: Urukiko rwa Kiliziya rwabonye Umuyobozi mushya

Kuri uyu Gatatu, tariki ya 8 Ukwakira 2025, nibwo Mgr Vincent Harolimana, wari umaze imyaka 13 ayobora Urukiko rwa yasimbuwe ku mugaragaro na Mgr Jean Bosco Ntagungira, wagizwe umuyobozi mushya. Uyu muhango w’ihererekanyabubasha wabereye mu kigo cy’ikenurabushyo cy’Inama y’Abepiskopi Gatolika mu Rwanda giherereye ku Ruyenzi. 

Aganira n’itangazamakuru rya Kiliziya, Mgr Vincent Harolimana, yakomoje ku rugendo rw’imyaka 13 amaze ayoboye urukiko rwa Kiliziya, avuga ko yishimira aho rugeze n’uburyo rwagiye rwubakwa. Yagize ati: “Ni byo koko abepiskopi Gatolika bansabye kuyobora uru rukiko, maze imyaka 13 ndurimo. Twararwubatse rugenda rukura, tubona abapadiri bize amategeko ya Kiliziya (droit canonique), rukomera mu mikorere.” 

Kimwe mu byagarutswe no Mgr Visenti cyafashije uru rukiko mu gutanga ibisubizo byihuse ku barugana ni umubare w’abacamanza 17, bakoranye umurava n’ubushisho bityo abagana urukuko bagashobora kubona ibisubizo byihuse, bijyanye n’ubushobozi rufite n’ubutumwa bwa Kiliziya. 

Agaruka ku bufatanye hagati y’urukiko n’ubuyobozi bukuru bwa Kiliziya mu Rwanda, byumwihariko za Diyosezi, aho ibibazo bisuzumirwa mbere yo koherezwa ku rwego rw’igihugu, yagize ati: “Uburyo dukorana na za Diyosezi burashimishije. Hari urukiko ku rwego rw’igihugu, ariko n’imbere muri buri Diyosezi haba hari urwego rw’ibanze. Imirimo myiza ikorwa iragaragara, ndetse byose bigakorwa bifite umurongo n’ubunyamwuga.” 

Umuyobozi mukuru mushya w’Urukiko rwa Kiliziya Gatolika mu Rwanda, Mgr Jean Bosco Ntagungira  yavuze ko yakiriye inshingano yahawe n’umutima ushima, kuko Urikiko rwa Kiliziya mu Rwanda ari urwego afitemo ubunararibonye bw’imyaka myinshi. 

Ati: “Ni inshingano nzi neza. Uru rukiko namenyanye narwo kuva rwasubukurwa mu 2007, nyuma yo guhagarara kuva mu 1994. Nabaye umucamanza, ndetse nabaye moderateri warwo. Ni umurimo usanzwe umba hafi kandi nsanzwe nkora. 

Mgr Ntagungira akomeza agira ati: “Tugiye gushyiraho uburyo bwihuse bwo kurangiza imanza nyinshi. Ubu hari Padiri uhoraho urwicayemo, ndetse tugiye no gushyiraho gahunda y’uko amadosiye atunganywa neza: abakorera ubushakashatsi (ankete), abayobora ibiganiro, n’abacamanza bakajya batoranya dosiye no muri za zone bakoreramo.” 

Kimwe mu bizafasha mu koroshya no kwihutisha imirimo y’urukiko, ni imikoreshereze y’ikoranabuhanga. Mgr Ntagungira ati: “Ubu hagiyeho uburyo bw’ikoranabuhanga, tuzabushyiramo imbaraga kugira ngo amadosiye yihute. Ni ngombwa ko ibyo dusabwa byose bikorwa neza, kandi ku gihe.” 

Uwagannye urukiko rwa Kiliziya mu Rwanda ntanyurwe n’imyanzuro, agana Urukuko rwa Gitega mu Burundi kuko ari rwo rukiko rw’ubujurire rwashyizweho ku bufatanye bwemewe na Vatikani. Ni byo Mgr Mgr Ntagungira avuga muri aya magambo: “Nta rubanza rucibwa ngo ntihabeho ubujurire. Ni yo mpamvu twiyambaje Urukiko rwa Gitega, rwabaye urw’ubujurire rwacu, kandi Kiliziya Gatolika mu Burundi yarabitwemereye ndetse na  Roma yarabyemeye.” 

Mgr Ntagungira afite Impamyabumenyi y'Ikirenga mu Mategeko ya Kiliziya yakuye i Roma mu Butaliyani (1994-2001) naho uwo asimbuye afite Impamyabumenyi y'Ikirenga bya tewolojiya (Doctorat de théologie dogmatique) yakuye muri Université Pontificale Grégorienne (1993-1999).

Siko bizahora, nta Pasika itagira uwa Gatanu Mutagatifu

Siko bizahora. Nta Pasika itagira uwa Gatanu Mutagatifu. Igitambo cy'ukaristiya kitubere umwanya wo guhura n'Imana, maze Nyagasani a...